MANORIN NE’EBE HAKARAK MEHI SAI SANTO

Sr. Apolinario Serpa Rosa sai representante Timor Leste iha SEA-PLM,iha Siem Reap Kamboja

Apolinário Serpa Rosa, nu’udar manorin ida ne’ebe nunka rende iha situasaun saida deit ho simplissidade ne’ebe moris iha Iliomar , Lautem loron 18 Maiu 1970. 

Durante  tinan ualu (8) manorin ho naran estimada “Poli” haknar an iha escola ensino  sekundariu SMAN 1 Lospalos (atual Ensino sencundáriu Geral Lere Anan Timur Lospalos).

Edukador ne’ebe ho nia fitun Taurus ne’e hahu ninia ensino primaria iha eskola   SDN 5 Bidau – Dili, no finaliza iha tinan 1985.

Atu fortifika matenek natureza ne’ebe iha, “Poli” kontinua ninia estudu iha ensino pre secundáriu iha eskola SMPN 3 Becora no remata iha tinan 1988.

Eis manorin ne’ebe ho nia kor favoritu mutin no azul ho mehi ne’ebe boot no kuriozo hakarak aprende iha siencia exata nune’e ho vontade rasik kontinua ninia estudu iha ensino sekundariu SMAK St.Yosep Balide no akaba iha tinan 1992.

Poli” ne’ebe ho nia motto “ Hadomi o maluk hanesan o – an rasik“ uluk mehi hakarak sai padre, maske mehi deit iha nakukun nia laran no la sai realidade ,nune’e ikus mai haknar an iha area edukasaun no sai nudar manorin ida.

Eis funsionariu estatistika iha tempu Indonesia ne’e, ho ninia  kapasidade no abilidade natural ne’ebe iha , “Poli”  hetan oportunidade bolsu estudo hodi kontinua fila fali ninia estudu iha Ensino Superior Estatístika iha Jakarta – Indonézia no finaliza iha tinan 1997.

Atu haklean abilidade ne’ebe iha nia kontinua ninia estudu iha Universidade Nasional Timor Lorosa’e

(UNTL) iha Fakuldade Siencia Edukasaun arte e Humaniora departamentu quimika ho grau diploma 3 No. remata iha tinan 2012.

Atu fortifika liu tan ninia abilidade sira , mane isin mutin husi Iliomar ne’e, kontinua fila fali  ninia licensiatura quimica iha Instituto superior Cristal Dili no remata iha tinan 2016.

Moris iha mundo ne’e  ne’e provizoria deit, tanba ne’e halo buat diak  durante moris iha mundu ida ne’e. Hadomi ita nia maluk, ita nia natureza no hadomi ita nia Maromak liu sasan hotu” haktuir eis manorin SMAN 1 Lospalos.

Poli”  ne’ebe ho nia lider favoritu Dom Carlos Ximenes Belo no Kayrala Xanana Gusmao nudar mos manorin ida iha eskola SMAN 1 Lospalos iha tinan 2000-2008, ho matenek no esperiencia sira ne’ebe iha nune’e iha tinan 2008 – 2011 hetan konfiansa asumi kargo nudar  Inspektur da Area ba nivel Secundária iha nia rai moris fatin Iliomar Lautem.

Mane ne’ebe gosta traveling   no hamnasa dor ne’e ho nia esperiencia barak ne’e,  iha tinan 2011 – 2013 dala ida tan hetan konfiansa hodi asumi kargo nudar Superitendente  iha Municipiu Lautem.

Diretur Geral Edukasaun Pre-eskolar, Ensino Básico no Rekorrente Minitério Edukasaun

Atu haforca area edukativa , iha tinan 2013 – 2015 “Poli”  asumi nudar Inspektur Area ba nível Secundária.

Poli” ne’ebe oras nee dadaun forma ona familia ho espoza Leocadia da Costa  Moniz Anito, iha ona aifuan domin hamutuk nain neen (6) feto tolu no mane nain tolu, iha tinan 2016 – 2020 hetan tan konfiansa hodi assume kargo Diretur Edukasaun Municipiu de Lautem.

Poli”  ne’ebe ho karateristika nunka hirus no gosta serbisu barak ne’e nudar  mos Team Leader ba South East Asia – Primary Learning Matrics ( SEA-PLM) 2022, no hanesan mos Country Representative ba SEMEAO INNOTECH.

Iliomar kimata “ ne’ebe gosta lider mundial Nelson Mandela ne’e,  nudar mos reprezentante Ministeriu Edukasaun hanesan Vocal point ba União Nacional Escuteriu Timor Leste.

Poli”  ne’ebe mehi hakarak lori edukasaun ho kualidade ne’e, iha tinan 2020 hetan konfiansa nudar Diretur Geral ba Edukasaun Pre – eskolar , Ensino Básico no Rekorrente Iha Ministeriu Edukasaun Timor Leste.

Eis inspektur edukasaun ne’ebe gosta han batar da’an no tebe bola ne’e sai nudar mos formador regional ba kurikulum nasional iha Ministeriu Edukasaun durante periodo 2009 – 2011.

Aifuan domin husi kazal Francisco Serpa Rosa (matebian) ho Luciana Sousa Duarte (matebian),  nudar Oan Mane daruak husi maun alin nain walu (8), hanesan mos comisariu ba comisaun nasional dezenvolvimentu joventude desde tinan 2024,  aliende ne’e nudar  mos vocal point politika nasional ba dezenvolvimentu edukasaun infansia desde tinan 2023.

 

Hakerek texto  : Formado JPD-SUDARYATIN

Editor                : Formador JPD-SEKOMS

Administradór

Administradór website Ensinu Sekundária Jerál Lere Anan Timur Lospalos responsavel ba jestaun no atualizasaun ba konteúdu no informasaun importante ligadu ho atividades hotu iha eskola.

7 responses to “MANORIN NE’EBE HAKARAK MEHI SAI SANTO”

  1. Thank you for your publication. Hopefully your experience, insight and creativity will improve and develop our student’s ability in their learning process.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *